Higijena nosa je važna
Disanje na nos je nešto prirodno i refleksno, za razliku od disanja na usta. Dijete ne može disati na usta do 6. mjeseca života i zato disanje na usta dijete treba naučiti. Svako otežano disanje na nos uzrokuje snažnu nelagodu te narušava kvalitetu života djeteta, ali i njegovih roditelja.
Začepljen nos negativno se odražava na djetetov rast i razvoj i dovodi u opasnost zdravlje. Iz anatomskih razloga sekret iz nosa lakše se slijeva natrag, prema ždrijelu, nego li prema nosnicama.
Kašalj u dječjoj dobi
Svi ljudi, i djeca i odrasli, zakašlju se barem nekoliko puta na dan. Kašalj je široko rasprostranjen fenomen, osobito u predškolskoj dobi, zbog čega izaziva veliku pozornost roditelja i zdravstvenih radnika. Stoga je važno upoznati se s njegovim oblicima, mogućim uzrocima, načinima liječenja i prevencije.
Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka tjera nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima. Najčešće je to refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj, razmještenih u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima.
Zaigranost ili poremećaj ponašanja
Djetetova energičnost, brbljavost ili pak tvrdoglavost ne znače uvijek da je riječ o poremećaju ponašanja, tj. hiperaktivnom poremećaju. Ponašanja koja nas podsjećaju na simptome hiperaktivnog poremećaja pojavljuju se i u specifičnim situacijama – kada je dijete umorno, gladno, kada mu je dosadno, kada je razdražljivo, tjeskobno ili uzbuđeno, ili kada prolazi kroz velike promjene.
Pametno isplanirajte sadržaj putne ljekarne za bezbrižan godišnji odmor
Kako bi osigurali zdrav i bezbrižan godišnji odmor, potrebno je pametno isplanirati sadržaj putne ljekarne.
Samo se sjetite koliko puta se dogodilo da Vas muče probavne tegobe, zaboli uho, porežete se, a putna ljekarna prazna?
Konačno pronađeno rješenje za isušenu sluznicu nosa
Na tragu informacije koja se pojavila u javnosti kako napokon postoji rješenje za problematiku s kojom se svakodnevno suočavaju stotine tisuća ljudi diljem Hrvatske, otišli smo do najbliže ljekarne provjeriti njenu istinitost.
Odmah s vrata zaskočio sam magistru za recepturom pitanjem je li se končano stalo na kraj isušenoj sluznici i začepljenom nosu, s kojima se, posebno u vrijeme alergija, redovito bezuspješno borim.
Upale dišnih putova kod djece vrtićke dobi
Bez obzira na stupanj ekonomskog razvoja određenog društva, boravak u dječjim kolektivima nedvojbeno je povezan s povećanom učestalosti infektivnih bolesti. A kako bi se uspostavio nadzor nad tim bolestima, koje su univerzalna pojava, valja upoznati njihove osnovne uzročnike. U našoj zemlji se bilježi povećana učestalost akutnih respiratornih infekcija (virusnih i bakterijskih), a u pojedinim sredinama i u određenim razdobljima teškoće stvaraju i crijevne infektivne bolesti, kožne infekcije te intestinalne parazitarne bolesti. Akutne respiratorne bolesti vodeći su problem u predškolskim ustanovama, kako u nas tako i u svijetu, pa im treba posvetiti osobitu pozornost.Nakon što dijete krene u predškolsku ustanovu, uobičajeno se javljaju gotovo neprekidno curenje iz nosa i kašalj. Iscjedak može biti vodenast ili gust – bistar ili obojen. Kašalj je obično produktivan (vlažan) i javlja se zbog cijeđenja sekreta niz stražnju stjenku ždrijela u dušnik i bronhe. Uz gornje dišne putove, infekcija dijelom zahvaća i sluznicu dušnika i bronha. Opće stanje djeteta većinom je dobro, nema povišenu temperaturu, a nisu previše poremećeni ni san ni hranjenje.
Probiotici i prebiotici
Opće je poznata uloga probavnog trakta u probavljanju hrane i opskrbljivanju tijela energijom koju dobivamo od razgrađenih elemenata hrane. Poznato je i da kroz probavni trakt apsorbiramo vitamine, minerale, elemente u tragovima i sve drugo što je potrebno za normalno odvijanje metaboličkih procesa. Manje je poznato da je probavni trakt i najveći endokrini organ u tijelu jer luči najveći broj lokalnih i sustavnih hormona. Još manje su poznati mehanizmi kojima probavna cijev štiti organizam od brojnih nepovoljnih utjecaja izvana. Ipak, danas znamo da su želudac i crijeva najmoćniji imunološki organi. Želudac i crijeva sadrže i najviše imunoloških stanica, ali jednako važnu ulogu imaju i milijarde bakterija u crijevima koje nas štite od drugih bakterija, virusa, gljivica, parazita i toksina, koji svakodnevno ulaze uz hranu i vodu u naš probavni trakt.
Što je alergija?
Riječ alergija dolazi iz grčkog jezika. Prvotno je značila »reagirati drugačije«. Alergija je reakcija preosjetljivosti, dakle neprirodna i burna reakcija organizma na određenu tvar. Tvari koje uzrokuju alergije nazivamo alergeni. Bolesnik dolazi u kontakt s alergenom udisanjem određenih tvari, neposrednim kontaktom preko kože, unosi ga hranom ili putem krvotoka.
Razlikujemo više vrsta alergena i to alergene iz stambenih prostora, profesionalne alergene, alergene iz hrane i lijekova.
Kašalj u dječjoj dobi
Svi ljudi, djeca i odrasli, se barem nekoliko puta tijekom dana zakašlju. Kašalj je široko rasprostranjeni fenomen, naročito u predškolskoj dobi, te izaziva veliku pozornost roditelja i zdravstvenih radnika. Stoga je važno upoznati se sa njegovim oblicima, mogućim uzrocima, načinima liječenja i prevencije.
Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima. Kašalj je najčešće refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj koji su razmješteni u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, u djece najčešće, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.
Pravilna i sigurna uporaba lijekova
Pravilna uporaba lijekova, odnosno njihova nepravilna uporaba često uvjetuju neželjene učinke ili pak neučinkovitost lijeka.
Postoje lijekovi na recept, lijekovi bez recepta, medicinska pomagala, nadomjesci prehrani… Lijekove na recept liječnik prepisuje točno određenom bolesniku kojemu je lijek i namijenjen. Uzimaju se onako kako to preporuči liječnik i/ili ljekarnik, a vrlo je korisno da se prije uporabe pročitaju i upute, priložene uz svaki lijek. Lijekovi se moraju uzimati redovito, zaboravljene doze treba propustiti, a ne udvostručavati. O svim neželjenim učincima koji se mogu pojaviti treba obavijestiti liječnika ili ljekarnika.