Probiotici i prebiotici

Uvod

Opće je poznata uloga probavnog trakta u probavljanju hrane i opskrbljivanju tijela energijom koju dobivamo od razgrađenih elemenata hrane. Poznato je i da kroz probavni trakt apsorbiramo vitamine, minerale, elemente u tragovima i sve drugo što je potrebno za normalno odvijanje metaboličkih procesa. Manje je poznato da je probavni trakt i najveći endokrini organ u tijelu jer luči najveći broj lokalnih i sustavnih hormona. Još manje su poznati mehanizmi kojima probavna cijev štiti organizam od brojnih nepovoljnih utjecaja izvana. Ipak, danas znamo da su želudac i crijeva najmoćniji imunološki organi. Želudac i crijeva sadrže i najviše imunoloških stanica, ali jednako važnu ulogu imaju i milijarde bakterija u crijevima koje nas štite od drugih bakterija, virusa, gljivica, parazita i toksina, koji svakodnevno ulaze uz hranu i vodu u naš probavni trakt.

Definicija

Probiotici su živi bakterijski mikroorganizmi koji blagotvorno utječu na domaćina poboljšavajući njegovu crijevnu mikrobnu ravnotežu. U tom smislu koriste se samo dobro ispitani sojevi bakterija kao: Lactobacillus acidophilus, Lactoccocus lactis, Bifidobacterium bifidum, Lactobacillus salivarius, Lactobacillus casei i Enterococcus faecium. U pojedinim preparatima kombinira se više sojeva, a opće priznati kriterij za kvalitetu probiotika da mora imati najmanje 2 soja bakterija, ali je poželjno da ih ima i više.
Prebiotici nisu živi organizmi već tvari koje ljudski organizam ne razgrađuje. Najčešće se radi o neprobavljivim ugljikohidratima iz mlijeka ili raznih vrsta voća i povrća. Razgradnja tih tvari počinje tek u debelom crijevu pod utjecajem bakterija. Rastvaranjem se stvara propionska, octena i maslačna kiselina, koja snizuje pH u crijevu i tako uništava patogene mikroorganizme, a podstiče rast i razvoj normalne crijevne flore.

Indikacije i primjena

Probiotici i prebiotici se mogu koristiti kao dodatak jelima. Opće je poznata prisutnost probiotika u jogurtima, kefirima i drugim oblicima kiselog mliječnog proizvoda . Takav način primjene možda je dostatan za zdravo crijevo, koje ima sačuvanu normalnu crijevnu floru. Glavni nedostatak ovih pripravaka je što ne sadrže bakterije ljudskog, već životinjskog porijekla, pa im je smanjena otpornost na aciditet želuca i nemaju mogućnost dugoročnog boravka u normalnoj crijevnoj flori. Kada radi nekog poremećaja flore, nakon antibiotske terapije, ili nakon citostatske terapije želimo postići efekt probiotikom, tada se moramo odlučiti za gotove pripravke liofiliziranih bakterija, od kojih neki sadrže 3, 6 ili čak 10 sojeva bakterija u značajno većoj koncentraciji. Obično se radi o sojevima koji su otporni na kiseline probavnog trakta, osobito želuca, odnosno sojevima bakterija koje su inače stanovnici ljudskog crijeva.

Prema novijim pokazateljima primjena probiotika indicirana je kod: proljeva koji su posljedica primjene antibiotika, proljeva koji se javljaju na putovanjima, infantilnih proljeva uzrokovanih Rotavirusom, proljeva koji su posljedica kontaminacije hrane raznim mikroorganizmima, upalnih bolesti crijeva (Ulcerozni kolitis i Krohn), sindroma iritabilnog crijeva, infekcije s Helicobacter pylori, nutritivnih i drugih alergija /čak i kod astme/, kod malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i kod drugih infekcija.

Potpuno je razumljiva i logična primjena probiotika kod svih infekcija, poremećaja nakon antibitoske i citostatske terapije, jer probiotici tada pomažu uspostaviti normalizaciju crijevne flore. Često je prisutan i povoljan efekt na sindrom iritabilnog crijeva i kroničnu upalnu bolest crijeva. Povoljan efekt na druga stanja posljedica je pojačanog imuniteta. Mehanizam djelovanja je imunostimulacija pod utjecajem pojedinih bakterijskih sojeva. Unos probiotika stimulira NK (“stanice ubojice”), jer se njihov broj povećava za 20%. Pod njihovim efektom povećava se i kapacitet fagocitoze neutrofilnih granulocita, a kod ciroze jetre pojačavaju eliminaciju amonijaka iz crijeva.

Veliki značaj ima i formiranje “barijere” u crijevu, vezanjem za sluznicu crijeva. Tako se stvara brana prodoru antigena u serum, limfu i krv, a reakcija antigen-antitijelo odvija se u lumenu crijeva pa nema negativnih posljedice za domaćina. Često vidimo da se urtikarija i angio-neurotski edem javljaju nakon antibiotske terapije i proljeva koji su posljedica poremećaja normalne crijevne flore. To je najčešće posljedica kidanja “barijere” u crijevu, što otvara mogućnost prodora antigena u krv. Jedna od poznatijih studija koje dokazuju efikasnost probiotika u prevenciji alergije je PANDA studija (Probiotic AND Allergy), koja je provedena u Nizozemskoj u trajanju od 5 godina. Majka je uzimala probiotik 6 tjedana ili 2 mjeseca prije poroda, a dijete je dobivalo probiotik kroz prvu godinu života. Rezultat je stabilna i trajno smanjena pojava alergija u svim oblicima za čak 80%.

Sve više studija potvrđuje opravdanost primjene probiotika u brojnim stanjima, kao pomoćnog sredstva u liječenju bolesti. Od zaštite od stresa, do zaštite od posljedica zračenja, preko liječenja debljine sve do primjene kod teških oblika akutnog pankreatitisa. Svagdje se vide određeni pozitivni efekti na stanje i tok bolesti. Sve to je razlogom da brojni znanstveni timovi širom svijeta rade na stvaranju novih probiotičkih lijekova, za koje se vjeruje da će ubrzo dovesti do revolucionarnih promjena u brojnim područjima medicine; prije svega u onkologiji, gastroenetrologiji, alergologiji, pedijatriji i infektologiji.

Dok su u prvoj polovici prošlog stoljeća bakterije i virusi bili glavni uzroci smrti, mi smo u Hrvatskoj živjeli u prosjek između 50 i 53 godine. Antibiotska era i bolji uvjeti života stvorili su uvjete u kojima su glavni uzrok smrti kardiovaskularne i maligne bolesti. Zahvaljući tome u prvoj dekadi ovog stoljeća živimo u prosjeku oko 73 godine. Snažan napredak medicine i farmacije ima za posljedicu da s velikim optimizmom gledamo u budućnost, vjerujući kako će prosjećno preživljavanje i dalje rasti, još većom brzinom no što je poraslo u zadnjih 50 godina. Uloga farmakoterapije sigurno će biti sve veća, jer postoje jasni ekonomski razlozi. Svjedoci smo gotovo svakodnevne pojave novih lijekova u svim područjima medicine. Probiotici i prebiotici su relativno nova mogućnost liječenja i preveniranja različitih bolesti. Za očekivati je njihovu sve veću i sve uspješniju primjenu u prehrani i liječenju ljudi, pa će tako i oni predtsavljati “kotačić” na kojem će se očekivano bolje i duže življenje “kotrljati” prema naprijed.

Povratak na “biohranu” odnosno zdarvu hranu, koja nije genetski modificirana, a uzgaja se bez umjetnih gnojiva inskticida i pesticida predstavlja zdraviju alternativu za vrlo mali broj ljudi. Biološki uzgoj nije u stanju osigurati hranu današnjem čovječanstvu. S druge starne čovjek koji se hrani standardnom hranom s polica naših trgovina pojede godišnje oko 6,5 kg dodataka hrani od kojih su mnogi toksični /aditivi, konzervansi, umjetna gnojiva, insekticidi, pesticidi i sl./ Za sada samo naslućujemo da je tu veolika potencijalna opasnost za razvoj mnogih bolesti, nakon dugog izlaganja nekima od tih sredstava. Ovdje postoji mogućnost nove indikacije za primjenu probiotika, što će vjerojatno pokušati dokazati prospektivne studije u budućnosti. Kako je već danas jasno da postoji određeni potencijal u neutralizaciji toksina za očekivati je da bi i to moglo biti novo područje na kojem bi se davanje probiotika i prebiotika. moglo pokazati vrlo korisnim.

Autor: prof.dr.sc. Ivica Balen, dr.med., spec. Internist – gastroenterolog

« Pogledajte ostale aktualnosti